Profesorice Marija Šag Sadilek i Martina Kir Jambrek ove školske godine osmislile su i pripremile te tijekom godine provele projekt i istraživanje o prehrambenim navikama učenika Ekonomske škole Požega pod nazivom Zdravlje na tanjuru, a osim istraživanja učenici 1.d i 2.d razreda sudjelovali su tijekom godine u brojnim projektnim aktivnostima na nastavi Engleskoga i Hrvatskoga jezika te Sata razrednika.
Anketa o prehrambenim navikama učenika naše škole provedena je u tjednu u kojem se obilježava Svjetski dan hrane od 14. do 18. listopada 2024. g. Izrađena je u Formsu i priložena u Teamsu za sve razrednike. Sudjelovalo je ukupno 258 učenika, što čini 70 % učenika naše škole. Uz anketu su profesorice Martina Kir Jambrek i Marija Šag Sadilek izradile prezentaciju prema brošurama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za razrednike koji su ih prikazali na satima razrednika.
Cjelokupan projekt Zdravlje na tanjuru kao i analiza rezultata ankete predstavljeni su na Županijskom stručnom vijeću profesora Engleskoga jezika Požeško-slavonske županije 22. travnja 2025. g. kao i školski projekt Jabučasti izazov koji se u našoj školi provodi već treću godinu zaredom u skladu s ishodima kurikula međupredmetne teme Zdravlje.
Sve aktivnosti realizirane su tijekom nastavne godine na nastavi Engleskog i Hrvatskog jezika te Sata razrednika. Na satu Engleskog jezika učenici su učili vokabular vezan uz hranu, tipove prehrane te osnovne pojmove o zdravoj prehrani, a gledali su i kratke edukativne videozapise i analizirali ih. Vodili su dnevnik u kojem su tijekom jednog tjedna bilježili što jedu, kada i u kojim količinama. Na satu su analizirali svoje dnevne unose hrane te ih usporedili s preporučenim količinama. Učenici su odabrali i svoj omiljeni recept, preveli ga na engleski jezik u skladu s usvojenim vokabularom. Na satu Hrvatskog jezika učenici su saznali kako se sastavlja i provodi anketa u Formsu te kako se prikupljeni podatci statistički obrađuju i prikazuju u obliku grafikona, a nakon toga su vježbali sastavljati anketna pitanja u vezi njihovih prehrambenih navika. Profesorice su im na kraju projekta na satu EJ i HJ pokazale anketu koju su pripremile kako bi istražile prehrambene navike učenika Ekonomske škole Požega te su nakon prikupljenih rezultata s njima analizirali rezultate.
Ciljevi su projekta bili potaknuti učenike na kritičko promišljanje o vlastitim prehrambenim navikama kroz vođenje dnevnika, razviti sposobnosti sastavljanja i provođenja anketa, unaprijediti vještinu pisanja i prevođenja kroz pisanje recepata na engleskom i hrvatskom jeziku te poticati kreativnost i timski rad kroz zajedničku realizaciju projekta.
Analiza ankete
U istraživanju je sudjelovalo 70 % učenika naše škole, od toga 81 % djevojaka i 19 % mladića, od čega je 27 % učenika prvoga razreda, 21 % drugoga, 32 % trećega i 20 % četvrtoga razreda. Na pitanje Koliko obroka dnevno konzumiraš (zajedno s međuobrocima)? njih 28 % odgovorilo je tri, 27 % četiri, 22 % dva, 16 % pet, 1 % jedan, 6 % pod Ostalo pisali su najčešće šest do sedam. Na pitanje Preskačeš li neki od glavnih obroka? njih 51 % napisalo je doručak, 33 % ne preskače obroke, 11 % preskače večeru, 5 % preskače ručak. Na pitanje Koliko često jedeš meso i mesne prerađevine? njih 56 % odgovorilo je nekoliko puta tjedno, 35 % svaki dan, 8 % rijetko i 2 % nikad. Koliko često konzumiraš ribu? Jednom u mjesec dana 40 %, ne jede ribu 29 %, jednom tjedno 24 % i dva do tri puta tjedno 7 %. Najčešće jedu hranu pripremljenu…pečenjem 49 %, kuhanjem 45 %, prženjem 4 % i sirovu 1 %. Od masnoće u pripremi hrane najčešće koriste rafinirano ulje (suncokretovo) 46 %, svinjsku mast 31 %, maslinovo ulje 18 % i maslac 5 %.
Voće jede nekoliko puta tjedno 48 % ispitanika, svaki dan 30 %, rijetko 19 % i nikad 3 %. Povrće jede nekoliko puta tjedno 53 %, svaki dan 28 %, rijetko 14 % i nikad 5 %. Brzu hranu konzumira rijetko (1 do 2 puta mjesečno) 46 %, povremeno (1 do 2 puta tjedno) 41 %, često (više od 3 puta tjedno) 9 % i nikad 4 %. Slatkiše i grickalice jede povremeno (1 do 2 puta tjedno) 53 %, često (više puta dnevno) 36 %, rijetko (1 do 2 puta mjesečno) 9 % i nikad 2 %. Tijekom dana pije samo vodu 57 % učenika, gazirane sokove 15 %, prirodne sokove 10 %, čajeve 2 %, pod Ostalo 17 % najčešće su pisali kavu. Na pitanje Koliko vode piješ dnevno? Od 1 do 2 litre odgovorilo je njih 51 %, manje od 1 litre 27 %, više od 2 litre 20 % i ne pijem vodu 3 %. Na pitanje Vodiš li računa o svojoj tjelesnoj masi? njih 67 % odgovorilo je potvrdno, a o zdravoj prehrani vodi računa njih 49 %. Prema vlastitoj procjeni 52 % smatra da im je prehrana zdrava, a 48 % da je nezdrava. Svaki dan jede hranu nesvjesno (dok su na računalu, mobitelu ili pred televizijom) 14 %, često (više od 3 puta tjedno) 17 %, povremeno (1 do 2 puta tjedno) 23 %, rijetko (1 do 2 puta mjesečno) 27 % i nikada 19 %. Na pitanje boluju li od neke bolesti povezane s prehranom 95 % izjavilo je ne, a 5 % pod Ostalo navelo je najčešće alergiju na određenu hranu. Dok su u školi obično jede pekarske proizvode 79 %, kuhanu hranu od kuće 7 %, voće 4 %, pod Ostalo njih 10 % navelo je najčešće kombinaciju voća i pekarskih proizvoda ili ništa. Na unos šećera u organizam pazi njih 42 %, na unos soli 35 %. Energetska pića konzumira njih 47 %, a cigarete 28 %. Sportom se bavi svaki dan 16 %, nekoliko puta tjedno 39 %, povremeno (1 do 2 puta mjesečno) 28 %, a nikad 17 %. Najčešće prakticira trčanje ili brzi hod 21 %, teretanu 20 %, sportske aktivnosti poput nogometa, košarke, odbojke ili tenisa 30 %, ne bavi se sportskim aktivnostima 21 %, a pod Ostalo 8 % najčešće su naveli preskakanje užeta, biciklizam i badminton. Njih 49 % smatra da njihove prehrambene navike utječu na raspoloženje i energiju tijekom dana, a 17 % smatra da njihova prehrana utječe na njihove školske rezultate. U stresnim situacijama 38 % manje jede, a 24 % više dok na 38 % njih stres ne utječe na prehranu. Njih 57 % zainteresirano je za promjenu svojih prehrambenih navika u budućnosti kako bi poboljšali svoje zdravlje, a 86 % je odgovorilo da ih ima bar jedan zajednički obrok dnevno u obitelji dok 57 % smatra kako roditelji ne utječu svojim prehrambenim navikama na njihovu prehranu. Na pitanje što njihova obitelj proizvodi na vlastitom OPG-u ukoliko ga imaju odgovorili su…jaja, voće i povrće, med i jagode, ajvar, tjesteninu, pekmez, kiselinu, meso, šljive, mlijeko, suhomesnate proizvode, svinjetinu, piletinu, sok od bazge, brašno, ovčje mlijeko, kupus, krumpir, žitarice i sir.
O prehrambenim navikama adolescenata bitno je govoriti jer prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije mnoge navike stečene u adolescenciji traju cijeli život. O zdravoj prehrani bitno je govoriti kako bi se prevenirale određene bolesti (pretilost, kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2). Prema smjernicama HZJZ učenici su upoznati o važnosti doručka koji najčešće preskaču te kako bi porcija na tanjuru trebala sadržavati 40 % povrća, 30 % žitarica, 20 % bjelančevina te 10 % voća. Informirani su o jamstvenom žigu Živjeti zdravo koji se nalazi na provjerenim proizvodima. Upoznati su o važnosti vode, vitamina i minerala, tjelesnoj aktivnosti, zdravom izboru međuobroka te važnoj ulozi roditelja i zajedničkih objeda.
Izvješće napisale: Martina Kir Jambrek, prof. savjetnica i Marija Šag Sadilek, prof. mentorica
