Je li Eminem još uvijek popularan? Što povezuje Generaciju Z s techno glazbom, a što je to “phonk”? Kako društvene mreže oblikuju glazbeni ukus mladih?
Odgovore na ova i mnoga druga pitanja potražili smo u ovogodišnjem školskom istraživanju glazbenih preferencija koje su osmislile i provele profesorice Ines Jurilj i Martina Kir Jambrek.
Cilj istraživanja bio je putem online ankete ispitati koliko su se glazbeni ukusi, navike i stavovi mladih promijenili u posljednjih desetak godina, uspoređujući aktualne rezultate s podacima iz 2012. godine kada su učenici također odgovarali na pitanja vezana uz glazbu. Fokus je bio na pet ključnih područja: glazbene preferencije, navike slušanja, odnos prema tehnologiji, glazba u društvenom kontekstu te generacijske usporedbe.
Tko što sluša? – Glazbene navike i preferencije
Anketu je ispunilo čak 270 učenika, što čini 73,2 % svih učenika naše škole. Među njima znatno prevladavaju djevojke (86 %), što je ipak manji udio u odnosu na 2012. godinu, kada je djevojaka bilo čak 93,33 %.
Najpopularniji žanrovi danas su pop (39 %) i folk (33 %), a najmanje se slušaju R’n’B (2 %) i metal (3 %). Dok je folk 2012. bio na vrhu ljestvice, danas je njegovo mjesto preuzeo pop. Tehnoglazba, tada gotovo nezastupljena, bilježi snažan porast.
Više od polovice učenika (63 %) otvoreno je za različite glazbene stilove, dok trećina osjeća da prijatelji ipak utječu na njihov ukus – utjecaj koji je prije trinaest godina bio znatno manji.
Glazba, tehnologija i svakodnevica
Pametni telefoni i streaming servisi oblikuju način na koji učenici konzumiraju glazbu. Gotovo svi glazbu slušaju svakodnevno, najčešće navečer. Glazba ih prati u raznim aktivnostima – od učenja do putovanja i sporta. Platforme poput Spotifyja i YouTubea dominiraju, dok su radio i televizija gotovo izumrli izvori glazbenog sadržaja među mladima.
Više od 70 % učenika smatra da je tehnologija značajno promijenila način slušanja glazbe, a većina (85 %) vjeruje da je glazba danas dostupnija no ikad.
Glazba u društvu i u oblikovanju identiteta
Za većinu učenika glazba ima i društvenu funkciju – pomaže im u povezivanju s drugima, posebno kroz zajedničke playliste, koncerte i festivale. Više od polovice učenika tvrdi da im glazba ponekad ili uvijek pomaže u odnosima s drugima.
Iako većina učenika tvrdi da nisu pod utjecajem tuđeg ukusa, rezultati pokazuju da gotovo polovica ipak preuzima određene elemente iz glazbenih navika svojih prijatelja.
Pogled u prošlost – i budućnost
Čak 71 % učenika navodi da im se glazbeni ukus promijenio u posljednjih pet godina. Istovremeno, 69 % njih primjećuje razliku između današnje i nekadašnje glazbe, što upućuje na izraženu generacijsku svijest.
Od suvremenih izvođača ističu se Jala Brat, Buba Corelli, Grše, Voyage, Ana Nikolić, Thompson i Aleksandra Prijović, dok među stranim izvođačima prevladavaju Eminem, The Weeknd i Lana Del Rey.
Zanimljivo je i da učenici danas sve češće navode glazbene pravce kao što su phonk, trap, hyperpop, remix, ali i tradicionalniji žanrovi ostaju prisutni.
Zaključak
Rezultati istraživanja pokazuju da je glazba važan dio svakodnevice srednjoškolaca – ona oblikuje njihove emocije, identitet i društvene odnose. Usporedba s prošlim podacima otkriva nove trendove, ali i zadržane obrasce – poput sveprisutne otvorenosti prema različitim žanrovima i važnosti glazbe kao osobnog izraza.
Tehnologija, osobito streaming servisi i društvene mreže, igra ključnu ulogu u otkrivanju nove glazbe, ali i u oblikovanju glazbenih zajednica. Iako su neki izvođači i žanrovi ostali popularni kroz godine, mladima su danas dostupniji nego ikada različiti stilovi, a njihov glazbeni svijet širi se brže i raznolikije no ikad prije.
Izvješće napisale: Ines Jurilj, prof. mentor i Martina Kir Jambrek, prof. savjetnik
