U našoj školi proveden je preventivni projekt „Sextyouth“, namijenjen učenicima svih prvih razreda. Projekt su osmislile i provele Jadranka Sabalić, pedagoginja i Ines Jurilj, profesorica ekonomske grupe predmeta. Aktivnosti su realizirane kroz tri radionice koje su održane na satovima razrednika.
Cilj projekta bio je povećati znanje učenika o fenomenu sekstinga i njegovim mogućim posljedicama, podići svijest o rizičnim čimbenicima, razviti kritički odnos prema korištenju digitalne tehnologije te promicati sigurne i odgovorne oblike ponašanja u online okruženju. Posebna pažnja posvećena je osnaživanju učenika za suočavanje s negativnim posljedicama te naglašavanju važnosti osobne sigurnosti, poštivanja granica i razumijevanja pristanka.
Prva radionica – Što je seksting?
Na prvoj radionici učenici su upoznati s pojmom sekstinga, njegovim oblicima i razlikama između partnerskog, flertujućeg, eksperimentalnog te prisilnog ili manipulativnog sekstinga. Kroz analizu konkretnih situacija raspravljali su o razini rizika, mogućim posljedicama i načinima reagiranja u različitim okolnostima. Poseban naglasak stavljen je na važnost pristanka, zaštitu privatnosti te prepoznavanje rizičnih ponašanja u digitalnom okruženju.
Na kraju radionice učenici su ispunili anonimni upitnik kojim se ispitivala njihova razina informiranosti o sekstingu, razumijevanje mogućih posljedica, stavovi o pristanku te spremnost na reagiranje i traženje pomoći u rizičnim situacijama. Analizom odgovora utvrđeno je da većina učenika prepoznaje seksting kao rizično ponašanje te je svjesna njegovih mogućih negativnih posljedica, osobito u slučaju prosljeđivanja sadržaja bez pristanka. U velikoj su mjeri pokazali razumijevanje činjenice da se jednom poslane ili objavljene fotografije i poruke mogu trajno zadržati u digitalnom prostoru, da ih je teško ili nemoguće u potpunosti izbrisati te da vrlo brzo mogu postati dostupne širokom krugu ljudi.
Druga radionica – Zašto adolescenti sudjeluju u sekstingu?
Druga radionica bila je usmjerena na razloge zbog kojih se adolescenti odlučuju uključiti u seksting. Učenici su analizirali različite motive, poput potrebe za pažnjom, flerta, znatiželje, pritiska vršnjaka ili partnera, ali i sporazumnih odnosa. Posebno se raspravljalo o razlici između ponašanja uz pristanak i bez pristanka te o dugoročnim posljedicama dijeljenja intimnih sadržaja.
Kroz grupni rad učenici su promišljali o mogućim negativnim, ali i naizgled „bezopasnim“ aspektima sekstinga. Istaknuto je da prosljeđivanje intimnih sadržaja bez pristanka te slanje sadržaja pod pritiskom ili prijetnjom predstavlja oblik digitalnog nasilja i ozbiljno kršenje tuđe privatnosti. Na završetku radionice predstavljeno je deset ključnih razloga zbog kojih se učenici ne bi trebali uključivati u seksting, nakon čega je provedena vođena rasprava tijekom koje su učenici mogli iznijeti svoja razmišljanja, stavove i pitanja.
Treća radionica – „Jedan klik može promijeniti sve“
Treća radionica pod nazivom „Jedan klik može promijeniti sve“ bila je usmjerena na osvještavanje dugoročnih posljedica dijeljenja intimnih sadržaja u digitalnom okruženju te na razvoj odgovornog i empatičnog ponašanja na internetu.
U uvodnom dijelu ponovljen je pojam sekstinga, a učenici su razgovarali o razlozima zbog kojih se mladi odlučuju na takvo ponašanje. Posebna pažnja posvećena je analizi emocionalnih, društvenih i pravnih posljedica. Naglašeno je da dijeljenje intimnih sadržaja maloljetnih osoba predstavlja kazneno djelo te može imati ozbiljne i dugotrajne posljedice.
Središnji dio radionice obuhvatio je analizu studija slučaja kroz grupni rad. Učenici su raspravljali o konkretnim situacijama, poput prosljeđivanja intimne fotografije bez pristanka, primanja neprimjerenih poruka ili izrade lažnih profila s tuđim fotografijama. Zadatak je bio predložiti moguće načine reagiranja, razmotriti kome se obratiti za pomoć te procijeniti posljedice pojedinih postupaka.
U nastavku su učenici upoznati s preporukama za postupanje u slučaju sekstinga: ne dijeliti sadržaj dalje, sačuvati dokaze, razgovarati s pouzdanom odraslom osobom te prijaviti situaciju nadležnim institucijama. Informirani su i o dostupnim izvorima pomoći, poput Hrabrog telefona i Centra za sigurniji internet.
Završna aktivnost bila je usmjerena na razvoj empatije. Učenici su u paru osmislili poruke podrške osobi koja je doživjela neovlašteno dijeljenje intimnog sadržaja, naglašavajući da žrtva nije kriva i da postoje osobe i institucije koje mogu pružiti pomoć. Radionica je zaključena zajedničkom raspravom o stečenim spoznajama te porukom da je prije svakog slanja sadržaja potrebno zastati i razmisliti, jer jedan klik doista može promijeniti nečiji život.
Provedbom projekta „Sextyouth“ učenici su dodatno osnaženi za odgovorno i promišljeno korištenje digitalnih tehnologija te su razvili veću svijest o važnosti zaštite vlastite i tuđe privatnosti u online okruženju.
Izvješće napisale: Ines Jurilj, prof. mentor i Jadranka Sabalić, prof. pedagog
