Tijekom školske godine 2025./2026. provedeno je istraživanje o sekstingu među učenicima naše škole s ciljem boljeg razumijevanja njihovih stavova, iskustava i razine informiranosti o ovoj temi. U anketi je sudjelovalo 217 učenika drugih, trećih i četvrtih razreda. Istraživanje su osmislile i provele profesorice Ines Jurilj i Jadranka Sabalić, a detaljni rezultati dostupni su na https://drive.google.com/file/d/1RknBEp5ewYTtuz0XleJeFVP7X6C-jYZi/view?usp=sharing .
Seksting se odnosi na slanje, primanje ili dijeljenje seksualno eksplicitnih poruka, fotografija ili videa putem interneta i mobilnih uređaja. Budući da je riječ o sve prisutnijem obliku digitalne komunikacije, istraživanje je provedeno kako bi se utvrdilo koliko su mladi upoznati s mogućim rizicima te koje su njihove potrebe za dodatnom edukacijom.
Glavni rezultati istraživanja
Rezultati pokazuju da je 65 % učenika već čulo za pojam sekstinga, dok ga 35 % nije poznavalo. Ipak, analiza otvorenih odgovora pokazala je da velik broj učenika nema jasno razumijevanje ovog pojma. Čak 35 % ispitanika nije znalo objasniti što seksting znači, dok je dio učenika pojam pogrešno interpretirao ili ga povezivao isključivo s ljubavnim odnosima i dopisivanjem. Polovica učenika navela je da je barem jednom primila seksualno eksplicitnu poruku, fotografiju ili video, dok je 10 % učenika izjavilo da je takav sadržaj i samo poslalo. Oni koji su dijelili takve sadržaje najčešće su ih slali osobama u vezi ili prijateljima.
Većina učenika (59 %) ne smatra seksting normalnim dijelom moderne komunikacije među mladima, dok je 17 % odgovorilo potvrdno. Istovremeno, 89 % ispitanika svjesno je da seksting može dovesti do ozbiljnih posljedica poput širenja fotografija bez pristanka, sramoćenja ili ucjene. Zanimljivo je da čak 63 % učenika poznaje osobu koja je doživjela negativne posljedice povezane sa sekstingom. Takvi podaci potvrđuju da problem nije samo teorijski, nego da je prisutan u svakodnevnom životu mladih.
Reakcije i traženje pomoći
Učenici su u svojim odgovorima pokazali da bi neovlašteno dijeljenje privatnih fotografija za mnoge predstavljalo ozbiljno emocionalno opterećenje. Dio učenika naveo je kako bi potražio pomoć roditelja, škole, policije ili drugih institucija, no kod značajnog broja odgovora uočava se nedostatak jasnih strategija suočavanja u kriznim situacijama. Ohrabruje podatak da 69 % učenika zna kome bi se obratilo za pomoć kada bi njihova privatna fotografija bila podijeljena bez pristanka.
Potreba za edukacijom
Čak 64 % učenika smatra da bi škole trebale više razgovarati o sigurnosti na internetu i sekstingu. Kao najbolje načine upozoravanja na rizike učenici najčešće navode razgovor, edukaciju i upoznavanje s mogućim posljedicama takvog ponašanja. Također naglašavaju važnu ulogu škole i roditelja u prevenciji.
Zaključak
Rezultati istraživanja pokazuju da učenici često dolaze u kontakt s pojmom sekstinga, ali ga ne razumiju uvijek dovoljno jasno. Iako su uglavnom svjesni mogućih opasnosti i posljedica, prisutna je potreba za dodatnim informiranjem i razvijanjem digitalnih kompetencija. Dobiveni podaci potvrđuju važnost sustavne edukacije o sigurnosti na internetu, zaštiti privatnosti, odgovornom ponašanju u digitalnom okruženju te zakonskim i emocionalnim posljedicama dijeljenja intimnih sadržaja. Škola će i dalje kroz preventivne programe, radionice i suradnju s roditeljima nastaviti promicati sigurno i odgovorno korištenje digitalnih tehnologija.
Izvješće napisale: Ines Jurilj, prof. mentor i Jadranka Sabalić, prof. pedagog
